Meni je Ada predaleko.. A i Zemunski kej (pade mi na pamet da bi bilo lepo mesto za ucenje takodje)
Iz Nisa sam, ali idem na Singidunum, bio mi je zadnja opcija kad sam ga upisivala u Nisu, jer mi tada roditelji (ironije li ) nisu dali da dodjem u Bg i upisem neo helenistiku. I ja kao ajde Singi cu, kao i svi krenula sa predrasudama da je lak. Nije uopste lak, ali svidja mi se sto se profesori zaista angazuju za nas, vode nas na ekskurzije, u sustini samo sam na jednoj ekskurziji i bila, predavanja su nam obavezna, ali meni to puno pomaze, jer ucim na predavanjima, profesori su nam dostupni uvek, dok moja drugarica na ekonomskom ne moze da uhvati profesorku za jedno pitanje da joj pomogne od kad smo krenuli na fax, nisu im obavezna predavanja i nekako su sve u rasulu sto se profesora tice, uopste ne brinu o njima niti se trude da ih vode negde. Pricam o Niskom ekonomskom i onome sto mi drugi kazu za isti. Druga situacija, tamo se moze lako prepisati na kolokvijumu, na ekonomskom,a kod nas na faxu se kolokvijumi polazu elektronski, 30 pitanja za 15 min, pa sta uradis, uradio si. Ne mozes nikako prepisati.
Sto se tice drustva na faxu, evo zavrsio se mesec skoro, niko da mi se obrati cisto da se upoznamo. Stvarno mi je krivo, jer sam ja druzeljubive prirode i na faxu u Nisu sam imala ekipicu sa kojom sam se cesto druzila i ucili smo zajedno, terali smo jedni druge da ucimo i nismo davali da niko od nas posustane. Polozila sam cak i racunovodstvo, koje mi je zbog zadataka bilo najteze
Meni je Ada predaleko.. A i Zemunski kej (pade mi na pamet da bi bilo lepo mesto za ucenje takodje)
Iz Nisa sam, ali idem na Singidunum, bio mi je zadnja opcija kad sam ga upisivala u Nisu, jer mi tada roditelji (ironije li ) nisu dali da dodjem u Bg i upisem neo helenistiku. I ja kao ajde Singi cu, kao i svi krenula sa predrasudama da je lak. Nije uopste lak, ali svidja mi se sto se profesori zaista angazuju za nas, vode nas na ekskurzije, u sustini samo sam na jednoj ekskurziji i bila, predavanja su nam obavezna, ali meni to puno pomaze, jer ucim na predavanjima, profesori su nam dostupni uvek, dok moja drugarica na ekonomskom ne moze da uhvati profesorku za jedno pitanje da joj pomogne od kad smo krenuli na fax, nisu im obavezna predavanja i nekako su sve u rasulu sto se profesora tice, uopste ne brinu o njima niti se trude da ih vode negde. Pricam o Niskom ekonomskom i onome sto mi drugi kazu za isti. Druga situacija, tamo se moze lako prepisati na kolokvijumu, na ekonomskom,a kod nas na faxu se kolokvijumi polazu elektronski, 30 pitanja za 15 min, pa sta uradis, uradio si. Ne mozes nikako prepisati.
Sto se tice drustva na faxu, evo zavrsio se mesec skoro, niko da mi se obrati cisto da se upoznamo. Stvarno mi je krivo, jer sam ja druzeljubive prirode i na faxu u Nisu sam imala ekipicu sa kojom sam se cesto druzila i ucili smo zajedno, terali smo jedni druge da ucimo i nismo davali da niko od nas posustane. Polozila sam cak i racunovodstvo, koje mi je zbog zadataka bilo najteze